Miloš Jovanović

MILOŠ JOVANOVIĆ

 PREDSEDNIK DEMOKRATSKE STRANKE SRBIJE

Politikolog i pravnik, predsednik Demokratske stranke Srbije, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Rođen je 19. avgusta 1976. godine u Beogradu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Petoj beogradskoj gimnaziji. Na Univerzitetu Pariz I Panteon-Sorbona je 1999. godine diplomirao na Pravnom fakultetu, a 2000. godine na Odseku političkih nauka Sorbone.

Na istom univerzitetu je završio magistarske studije iz međunarodnih odnosa 2001. godine sa radom na temu: La reconnaissance internationale des indépendances slovène et croate („Međunarodno priznanje slovenačke i hrvatske nezavisnosti”), mentor profesor Šarl Zorgbib.

Doktorsku disertaciju odbranio je u decembru 2010. godine na temu: Légitimité et légitimation du recours à la force dans l’après-guerre froide. Étude de cas: l’intervention militaire de l’OTAN contre la République fédérale de Yougoslavie (1999), („Opravdanost i opravdavanje upotrebe sile u poslehladnoratovskom periodu. Studija slučaja: Vojna intervencija NATO protiv Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine”), mentor profesor Šarl Zorgbib, Univerzitet Pariz I.

Govori francuski i engleski jezik.

Od 2001. do 2005. godine je bio zadužen za izvođenje vežbi iz Ustavnog prava i političkih institucija, kao i Komparativnih političkih sistema na Pravnom fakultetu Univerziteta Pariz I Panteon-Sorbona.

Od 2006. do 2011. godine je radio na Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu u zvanju istraživača-saradnika. U oktobru 2011. godine izabran je za asistenta, a u februaru 2014. za docenta na predmetima Uvod u pravo evropskih integracija i Međunarodni odnosi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde i dalje predaje.

Bio je član je Upravnog odbora Fonda Slobodan Jovanović. Neki od članova tog odbora su: Matija Bećković (predsednik), Kosta Čavoški, Slobodan Rakitić, Vladeta Janković, Vojislav Koštunica i Slobodan Samardžić.

Od jula 2007. godine je obavljao dužnost savetnika ministra za Kosovo i Metohiju Slobodana Samardžića za međunarodnopravna pitanja i bio je član srpske delegacije u pregovaračkom procesu o budućem statusu Kosova i Metohije vođenim pod okriljem međunarodne posredničke Trojke.

Februara 2008. godine imenovan je za jednog od dvojice koordinatora pravnog tima Vlade Republike Srbije.

U Demokratskoj stranci Srbije je bio na dužnostima privremenog potpredsednika gradskog odbora u Beogradu i političkog savetnika predsednika DSS Vojislava Koštunice, a nakon toga i potpredsednik stranke.

Nakon parlamentarnih izbora 2012. godine postao je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Bio je član Delegacije u parlamentarnoj skupštini NATO-a, Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije i član skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove.

Devetog oktobra 2013. godine vratio je mandat Demokratskoj stranci Srbije, ali je ostao potpredsednik stranke. U poslaničkoj klupi zamenio ga je Marko Milutinović. Nešto kasnije, 24.10.2013. godine podneo je ostavku na sve funkcije u toj stranci, jer je smatrao da vrh stranke ne čini sve što je potrebno za očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije, kao i da je odnos ove opozicione stranke prema vlasti previše blag. Iznad svega, smatrao je da je potrebno okupiti sve patriotske snage u jedan široki pokret, koji bi sačinjavali kako političke organizacije, tako i intelektualci i istaknute javne ličnosti i koji bi predstavljao neophodnu protivtežu srpskom političkom sistemu u okviru kojeg je, dolaskom SNS na vlast, postignut konsenzus o predaji Kosova i Metohije. O tome je pisao i govorio u javnosti od samog trenutka potpisivanja Briselskog sporazuma, aprila 2013. godine.

Za potpredsednika Demokratske stranke Srbije izabran je u oktobru 2016. godine, a za predsednika DSS izabran je na trinaestoj skupštini DSS održanoj 28. maja 2017. godine.

Služio vojsku kao pripadnik 63. padobranske brigade. Učestvovao 2006. godine na međunarodnom padobranskom višeboju.