Treba temeljno da rešavamo demografsko pitanje

INTERVJU: MILOŠ JOVANOVIĆ, predsednik DSS-a
21. Jul 2021.
Treba temeljno da rešavamo demografsko pitanje

Srbiju za pet godina vidim kao zemlju koja je zaokružila svoj nacionalni identitet i na njemu se utemeljila

Formalnu i konačnu odluku da li ću biti predsednički kandidat doneću prvo u okviru stranke, a posle i s koalicionim partnerima iz POKS-a, kaže predsednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović, koji je nedavno najavio mogućnost kandidature. U intervjuu za „Politiku” ističe da je više puta rekao da predsednički izbori predstavljaju pravu priliku da se izdignemo iz „ove kaljuge u koju smo pretvorili političku scenu u Srbiji”.

„Vreme je da konačno vratimo politiku u politiku. Da građanima, osim jedne biografije, predstavimo jasan program i viziju Srbije. Da pokažemo da se politikom možete baviti energično i odlučno, a istovremeno pristojno i dostojanstveno, uz uvažavanje i političkih protivnika, i medija, i nadasve građana. Nemam problem da ponesem tu odgovornost. Naprotiv, ne nedostaje mi ni volje ni energije u borbi za zemlju i sve ono u šta verujem kada je Srbija u pitanju. A o adutima, programu i poverenju koje daju – građani će odlučivati”, navodi Jovanović.

Kako ocenjujete dosadašnji međustranački dijalog bez posrednika iz inostranstva i šta bi za vas bilo kompromisno rešenje?

Nije trebalo da dovodimo sebe u situaciju da nam dijalog ove vrste uopšte bude potreban, za šta je, po definiciji, kriva i odgovorna aktuelna vlast. Ima Srbija i ovako dovoljno protivnika, da ne kažem neprijatelja, da bismo trošili energiju na ovakve stvari. To je jednostavno luksuz koji sebi ne bismo smeli da dozvolimo. S druge strane, deluje da postoji volja da se unaprede određene demokratske procedure. Najvažnije je da se promeni tehnologija vladanja aktuelnog režima. Može se vladati i bez pritiska na birače koji su zaposleni u javnom sektoru. Može se vladati i bez crnih džipova i momaka iz teretane. Može se vladati i bez cenzure ili autocenzure u medijima. Štaviše, upravo je to standard normalnog demokratskog poretka. I koliko god mi se čini da će neki pomaci biti napravljeni u dobrom smeru, uvek me začudi, delom i zabrine, ambicija ove vlasti da uvek ima više – više glasova, više članova.

Šta mislite o položaju Srba na Kosmetu i u BiH?

Ustav Republike Srbije i Rezolucija 1244 SB UN s jedne strane, Dejtonski sporazum sa druge – to su okviri u kojima se krećemo. To su linije odbrane iza kojih više nema prostora za povlačenje. Situacija naravno nije jednostavna jer su i dalje jake težnje pojedinih zapadnih zemalja ka unitarizaciji BiH i rasparčavanju Srbije kroz pritiske koji se vrše da prihvatimo secesiju naše južne pokrajine. S druge strane, moć zapadnih sila je u relativnom opadanju i u međunarodnim odnosima je danas mnogo više ravnoteže nego što je to bio slučaj ranijih godina i decenija, što osetno proširuje naš manevarski prostor. Potrebno je biti strpljiv i jačati zemlju u svakom pogledu. U tom smislu, i nezavisno od pitanja demokratije, bilo je pozitivnih pomaka u zemlji poslednjih godina, naročito kada je u pitanju jačanje vojske.

Kakvu Srbiju vidite za pet godina?

Vidim je kao zemlju koja je zaokružila svoj nacionalni identitet i na njemu se utemeljila. Vidim je kao zemlju u kojoj postoji konsenzus oko najvažnijih nacionalnih pitanja i u kojoj su relikti anacionalnih – a neretko antisrpskih – ideologija, poput jugoslovenštine, zauvek stavljeni na marginu. Vidim je kao odvažnu i ambicioznu zemlju koja neguje posebnost svog položaja „Istoka na Zapadu i Zapada na Istoku”. Vidim je kao dinamičnu zemlju sa snažnom kulturom, sve boljom ekonomijom i bez kompleksa bilo niže, bilo više vrednosti. Najveći problem u toj viziji i najveća opasnost po nas je demografsko pitanje koje moramo ozbiljno i temeljno da rešavamo.