DSS predala Skupštini Srbije predlog Rezolucije o genocidu u NDH

DSS
10. April 2021.
DSS predala Skupštini Srbije predlog Rezolucije o genocidu u NDH

Demokratska stranka Srbije predala je danas Skupštini Srbije predog Rezolucije o genocidu u NDH.

„NDH je bila najveće stratište srpskog naroda i u njoj je izvršen jedan od najstrašnijih zločina genocida u novijoj istoriji, protiv Srba, Roma, Jevreja“, rekao je predsednik DSS Miloš Jovanović ispred Skupštine Srbije obraćajući se novinarima.

Lider DSS-a je kazao da je važno da Skupština Srbije usvoji Rezoluciju koja će na taj strašan zločin podsećati i jasno ga definisati kao zločin genocida.

„Pogotovo, što se danas, kao nekada u komunistička vremena, pokušava da napravi nekakva simetrija u zločinima. Izjednačava se genocid u NDH sa Srebrenicom. A Srebrenica nije bila genocid, nije postojala nikakva genocidna namera“, zaključio je Miloš Jovanović.

 

Narodnoj skupštini Republike Srbije

Predlog rezolucije o genocidu NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata

Preambula Rezolucije

Sa ciljem istinskog sagledavanja istorijskih dešavanja; pamćenja i odavanja pošte srpskim žrtvama; potrebe za utemeljenjem nacionalnog identiteta srpskog naroda i države Srbije, ali i svih njenih građana van nje; u trenucima kada se, kao nekada, u vreme titoističkog režima, pokušavaju nametnuti lažne simetrije u zločinima, smatramo da je donošenje Rezolucije o genocidu u NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata od najvećeg značaja.

Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH bio je sistematski progon i istrebljenje tih naroda od strane ustaškog režima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu između 1941. i 1945. godine. Genocid je sprovođen kroz brutalna pogubljenja u logorima smrti, masovna ubistva, deportacije, etnička čišćenja i prisilna preobraćanja u katoličku veru.

Podsećamo da je na prostoru tadašnje NDH, postojalo 19 koncentracionih logora i još devet logora za decu. U tim logorima su vršeni najstrašniji zločini nad nedužnim ljudima, ne praveći se razlika između muškaraca i žena, ali i odraslih i dece. Jastrebarsko je tako, pored logora za decu u Sisku i Loborgradu, jedan od sinonima najužasnijeg civilizacijskog čina.

Istrebljenja su sprovođenja u skladu sa ustaškom velikohrvatskom ideologijom, a pod pokroviteljstvom katoličke crkve i Nacističke Nemačke.

Nažalost, kontinuitet takve politike došao je do izražaja i u novijoj srpskoj istoriji izvršenjem novih zločina i najvećeg etničkog čišćenja leta 1995. godine u zločinačkoj akciji „Oluja“. 

Zbog toga smatramo, da je donošenje jedne ovakve Rezolucije od istorijskog i civilizacijskog značaja za pomen onima koji su svoje živote izgubili zbog bezumlja drugih.

Predlažemo da Rezolucija o genocidu NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata glasi:

1. Narodna skupština Republike Srbije utvrđuje da zločini nad Srbima, Jevrejima i Romima izvršeni u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od strane ustaša tokom Drugog svetskog rata, na području današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, predstavljaju smišljen i planiran genocid, kako je definisano Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida, usvojenoj 9. decembra 1948. godine, Rezolucijom 260 A (III) Generalne skupštine UN;

2. Narodna skupština Republike Srbije poziva sve države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, a posebno Evropski parlament i države članice Evropske unije, da rezolutnim osudama ovog genocida doprinesu pomirenju, uspostavljanju trajnog mira i sprečavanju da se takvi zločini ikada ponove;

3.Narodna skupština Republike Srbije utvrđuje obavezu da se u roku od šest meseci od usvajanja ove Rezolucije izvrši dopuna Krivičnog zakonika Republike Srbije, kojom će se poricanje i relativizacija genocida izvršenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj ustanoviti kao krivično delo, odgovarajuće sankcionisano;

4.Narodna skupština Republike Srbije ovlašćuje i utvrđuje obavezu Vlade Republike Srbije da u roku od godinu dana, od dana usvajanja ove Rezolucije, odredi datum Dana sećanja na žrtve genocida izvršenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH;

5. Utvrđuje se obaveza državnih organa, javnih servisa, prosvetnih i kulturnih institucija da izrade planove i programe obeležavanja Dana sećanja na žrtve genocida izvršenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH.

U svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji na taj dan organizovati poseban školski čas, u cilju upoznavanja učenika sa izvršenim zločinima, objašnjavanja uzroka i podizanja svesti o potrebi negovanja mira, unapređenja ljudskih prava i međureligijske tolerancije.